Golema administracija problem je koji sve više pritišće hrvatski realni sektor i iznemoglo gospodarstvo jedva uspijeva servisirati sve veće potrebe države, a racionalizacija koju je obećavala SDP-ova Vlada i smanjivanje broja zaposlenih, do pred kraj njihova mandata nisu se ostvarili. Kako je to u emisiji Otvoreno kazano, u Hrvatskoj i dalje imamo “rođačka” pravila igre, država se smanjuje u zdravstvu i školstvu, a policije ima osam puta više nego li u bivšoj Jugoslaviji.
Da je tome tako potvrđuje nam poznati kriminalist i stručnjak za sigurnost, Željko Cvrtila, koji ističe kako bi smanjivanje broja zaposlenih u MUP-u, a posebno administracije koja je strahovito nabujala u posljednjih 20 godina, rezultiralo daleko jeftinijim i učinkovitijim policijskim sustavom.
Rođački sustav
U svim javnim sektorima problem prevelikog broja zaposlenika uglavnom se svodi na administraciju, dok je operativnog udjela zaposlenih u gotovo svim sektorima manjak. To se najbolje vidi u školstvu i zdravstvu gdje resorna ministarstva, razne agencije i čitav niz izmišljenih institucija zapošljavaju možda i veći broj administrativnog osoblja od onog operativnog. Liječnika i medicinskih sestara nedostaje gotovo svakoj bolnici, učitelja i profesora je također malo, no broj zaposlenih u školstvu i zdravstvu veći je nego li u gotovo svim europskim zemljama.
Gotovo je ista situacija i u policiji, koja je u Hrvatskoj daleko prekobrojna i to usprkos činjenici da se smatramo jednom od sigurnijih zemalja u svijetu. S oko 20.000 policajaca, Hrvatska spada u sam vrh liste zemalja Europske unije po broju policijskih službenika u odnosu na broj stanovnika. Podaci Eurostata pokazuju da zemlje poput Njemačke, Danske, Islanda ili Irske, imaju manje od 300, a dio njih i vrlo blizu 200 policajaca na 100.000 stanovnika. Među države s nešto više policije, dakle od 300 do 400, spadaju Belgija, Francuska ili Slovenija i tek rijetke imaju više od 400 policajaca na 100.000 stanovnika.
******************************************************************************
OGLAS
Dosadilo vam je da za sitne popravke auta odlazite majstoru i dajete pare?Rješenje je najzad tu!
Naučite sami da popravljate svoj auto.
Popravka, recenzija i stručno mišljenje iz oblasti automobilizma, sve na jednom mjestu. Popravite sami svoj auto bez odlaska majstoru i bacanja novca.Pretplatite se na novi kanal koji donosi svakodnevne video priloge popravki, recenzija itd.
https://www.youtube.com/channel/UCVc8SIkIeoLiuyMNC6n8maw
FB stranica:
https://www.facebook.com/balkan.repair/
I dok nismo zaboravili, ukoliko imate neki problem koji nije objašnjen, slobodno pitajte na fb stranici, rado će vam stručnjak iz navedene oblasti odgovoriti.
******************************************************************************
Hrvatska sa oko 20.000 policajaca pak spada u malu grupu zemalja Europske unije koja uzdržavaju više od 450 policajaca na 100.000 stanovnika, a tu su još jedino Grčka, Italija, Portugal i Španjolska.
Kad se tome još pribroji oko 10.000 zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova koji nisu djelatne osobe, odnosno riječ je o administraciji, broj zaposlenih u ovom sektoru Hrvatsku stavlja u sam vrh Europske unije.
Ovaj problem nije nastao isključivo za vremena jedne Vlade, jer kako je rečeno i u Otvorenom, radi se o “rođačkom mentalitetu”, gdje svaka vlast nakon izbora koristi maksimalne mogućnosti za zapošljavanje rodbine, prijatelja, kumova i stranačkih podobnika, koji uglavnom ostaju na svojim radnim mjestima i nakon smjene vlasti.
Broj zaposlenih u MUP-u
Željko Cvrtila kaže kako se broj zaposlenih u policijskom sustavu treba smanjiti, ali istovremeno i povećati organizacijsku sposobnost.
-Broj policajaca je takav naprosto zbog loše organizacije i u pravu su kad kažu da ih je sad puno više nego u socijalizmu, jer prije rata smo imali oko 8.000 do 9.000 milicajaca, a Ministarstvo danas ima oko 26.000 zaposlenih. Hrvatska se nije triput proširila, niti je je kriminal trostruko veći, no zato se broj ljudi u Ministarstvu povećao za tri puta. Već kad su se specijalne postrojbe osnivale ‘91. godine, imali smo oko 11.000 ljudi i ne može se reći niti da je to zaostatak rata, već je razlog u tome politici, odnosno kako koja opcija dođe na vlast, tako zaposli po nekoliko tisuća svojih ljudi. Dakle imamo puno prostora za smanjivanje broja zaposlenih u MUP-u, a pogotovo u vrhu, jer nekad smo imali 50 inspektora u koji su kontrolirali cijelo Ministarstvo, odnosno tadašnji Sekretarijat, a sad imate u MUP-u i Ravnateljstvu policije oko 3.500 zaposlenih i tu postoji ogroman višak. - upozorava poznati kriminalist.
Na pitanje može li se zbog smanjivanja broja zaposlenih ugroziti sigurnost i učinkovitost prema kriminalu, Cvrtila kaže da bi situacija bila upravo obrnuta.
-Mislim da bi se sigurnost i učinkovitost još i povećala, pogotovo kad bi se taj posao spustio na nižu, operativnu razinu u policijskim postajama. U Zagrebu imate veliki broj policijskih postaja gdje nedostaje i do 40 posto operativnog sastava, a istovremeno imate ogromne viškove u vrhu sustava. Nekad smo imali 5 ili 6 policijskih uprava, odnosno tadašnjih gradskih SUP-ova, a danas imamo 20 policijskih uprava i u tim Upravama, koje su srednja razina između policijske postaje i MUP-a, imate ogromne viškove ljudi. Cijeli sustav na razini države bi mogli optimalno pokriti s desetak policijskih uprava, dakle prepoloviti taj administrativni dio i na isti način to učiniti u MUP-u i Ravnateljstvu policije, ali očito niti ima volje niti znanja da se taj sustav smanji i postane efikasniji. Dakle, definitivno treba smanjiti policijski sustav, ali s puno boljom organizacijom i ne da neće pasti učinkovitost i sigurnost, nego će zasigurno još i porasti. - zaključio je Cvrtila.
Rezervni sastav
Osim s policijom, Hrvatska ima problema i s vojskom, za koju se još uvijek ne zna sa sigurnošću na koji je način organizirati, da bi se dobila jeftina i učinkovita vojska u slučaju neposredne ratne opasnosti.
-Nažalost, za razliku od nekih zemalja koje imaju pričuvni sastav, poput Švicarske, koja ima milijun i pol ljudi pod oružjem, mi u Hrvatskoj nemamo vojne sposobnosti za obranu samih sebe. Švicarci imaju dobro uspostavljen sustav za koji su nama rekli da je katastrofalan, a kod Švicaraca to djeluje, dkle radi se o rezervnom sastavu. Kod njih je svaki vojno sposoban muškarac naoružan, obučen i spreman za vojsku u slučaju potrebe, nešto što smo i mi imali ranije. Danas je Hrvatska kao zemlja i kao narod praktički razoružana. To nam se dogodilo 90-tih kad su nam iz teritorijalne obrane povukli oružje i kad je narod ostao bez ičega, pa smo vidjeli kakve su posljedice bile, a tako je i sada. Ide se na profesionalizam, a mi kao mali narod profesionalnom vojskom ne možemo pokrivati naše potrebe u slučaju ratne ugroze, jer nekoliko stotina tisuća vojnika, koji bi bili objektivna snaga za Hrvatsku, mi jednostavno ne možemo u miru financirati. Da ne govorimo da nemamo uopće ni pripremljene građane koje bi mogli pozvati u obranu, jer imamo pola milijuna mladih ljudi koji nisu uopće vidjeli oružje, a kamo li ga koristili. S početka 90-tih to je bilo puno jednostavnije, jer su ljudi bili obučeni i trebalo ih je samo naoružati, a sad da zatreba morate ih i naoružati i obučiti za što trebaju mjeseci i mi jednostavno nemamo mogućnost brzo organizirati veću vojsku ako nam zatreba u slučaju ratne ugroze. Osim toga, i policija je nekada imala pričuvni sastav, koji se itekako pokazao korisnim u vrijeme Domovinskog rata. - upozorava Željko Cvrtila.
Piše: T. V.
17. svibnja 2015.
http://www.narodni-list.hr
0 Primjedbe