Austrijski “Die Presse” se osvrće na odnos Hrvatske prema Maršalu Titu kroz činjenicu da je Odbor za imenovanje ulica zagrebačke gradske Skupštine odlučio da, uprkos protestu pobornika lika i djela Josipa Broza, Trg Maršala Tita u Zagrebu, nakon 71-godine postojanja, preimenuje u Trg Republike Hrvatske.
“Najveći simbol vladavine jugoslovenskih komunista je uništen”, likovao je tim povodom bivši ministar kulture i desno-nacionalno orjentisani pedsjednik tog Odbora Zlatko Hasanbegović, piše “Deutsche Welle“…
Socijaldemokrata Rajko Ostojić ocijenio je ovu odluku nevjerovatnom – tim prije što je “Tito poveo Hrvate u borbu protiv fašizma”. “Da mi deda vidi današnju Hrvatsku, sam bi svoju ploču skinuo sa zagrebačkog trga”, izjavila je Titova unuka Saša Broz.
Kritičari Tita u Hrvatskoj i Srbiji, ali i historičari optužuju vođu partizana da je odgovoran za masovne likvidacije pobornika ustaša i četnika nakon 2. svjetskog rata. Iako je socijalistički autokrata fragilnu multietničku državu održavao i uz pomoć svoje ozloglašene tajne službe, nesvrstani Jugosloveni su, u poređenju sa zemljama Varšavskog pakta koje je predvodio Sovjetski Savez, imali slobodu da putuju i živjeli su u relativnom blagostanju.
I strahote rata u bivšoj Jugoslaviji 90-tih godina kao i siromašna svakodnevica u zemljama nasljednicama utiču ali i iskrivljuju današnju sliku Titove Jugoslavije.
Vremena u kojima su se i gradovi nazivali Titovim imenom odavno su prošla. Ali, iako je u Srbiji još početkom 90-tih došlo do prvih nacionalističkih “čistki” ulica i nakon što je preimenovano na hiljade Titovih trgova i ulica, sjećanje na Tita nije ni u kojem slučaju otklonjeno.
Većinu Titovih trgova i ulica naći ćete u Makedoniji (24), Hrvatskoj (23), Bosni i Hercegovini (19), Srbiji (15) i Sloveniji (14). U Italiji se čak 11 ulica naziva po Titu. Titove ulice se mogu naći i u Brazilu, Indiji, Rusiji i Tunisu.
(balkanplus.net)
0 Primjedbe