Prije rata u Mostaru je bio veliki broj mješovitih brakova, najviše u bivšoj Jugoslaviji. Jedan mladić nam kaže, 'ponekad nam oni drugi dođu u naš dio grada da izazovu svađu i onda dobiju po njušci', piše u tekstu
Štampa na njemačkom donosi opširan članak o Bosni i Hercegovini pod nazivom - Melanholija, čežnja i optimizam: Putovanje po Bosni i Hercegovini.
"U septembru 1991, kada je izbio rat u Hrvatskoj, jedna je novinarka redakcije za kulturu renomiranih njemačkih novina povikala: "Bože dragi, pa mi nismo znali da u Jugoslaviji žive Srbi, Hrvati i Slovenci. Šta sada da pišemo?" A o Bosancima tek ništa nismo znali. Tako pisac knjige 'Ratno dobovanje - Mediji, rat i politika' objavljene 1996. opisuje koliko se početkom 90-ih uopšte znalo o području koje danas predstavlja državu Bosnu i Hercegovinu. U međuvremenu bi ova zemlja mnogima morala biti itekako poznata, ukazuje novinar portala turus.net. i opisuje svoje putovanje po BiH.
Najprije iz Zagreba odlazi za Sarajevo, grad u kojem je atentat na Franza Ferdinanda bio povod za izbijanje Prvog svjetskog rata, grad kojeg su nazivali evropskim Jerusalimom i koji je već 20 godina obilježen ožiljcima. A ovaj stari i dostojanstveni grad nosi mnoge ožiljke.
"Ako autobusom putujete iz Beograda, onda najprije stižete u Istočno Sarajevo. Autobusom možete krenuti i iz Splita i na putu do Sarajeva proći Mostar, koji poziva da se zaustavite i da pogledate taj grad. Stari grad, kojeg nazivaju istočnim dijelom naseljen je pretežno Bošnjacima i u njemu je puno turista. Zapadnim dijelom grada dominiraju stambeni blokovi i on ima hrvatski pečat i to se jasno može osjetiti. Imena 1992. ponovno osnovanog HSK Zrinjskog pored fašističkih simbola u pretežno Hrvatima naseljenom dijelu grada, grafiti FK Veleža i antifašističke parole u drugom. Iznad grada ogroman krst i zvono franjevačke crkve dominira nad svakim drugim objektom u gradu. I dok pogled Univerziteta Džemal Bijedić pada na pusto polje, sa Partizanskog groblja imate pogled na cijeli grad. Ono što postoji u jednom dijelu grada, po zakonu mora postojati i u drugom. Univerzitet u zapadnom dijelu, po nepisanom zakonu, pohađaju uglavnom hrvatski studenti".
Dođu u drugi dio grada po svađu
"Prije rata u Mostaru je bio veliki broj mješovitih brakova, najviše u bivšoj Jugoslaviji. Jedan mladić nam kaže, 'ponekad nam oni drugi dođu u naš dio grada da izazovu svađu i onda dobiju po njušci'.
To je došlo do izražaja 2008. nakon utakmice Evropskog prvenstva Turska-Hrvatska kada je više od hiljadu policajaca moralo razdvajati stanovnike istočnog dijela grada koji su slavili zbog pobjede Turske i zapadnog dijela koji su tugovali zbog poraza Hrvatske. Čak su i u dalekom Beču izbili izgredi između Hrvata i Bošnjaka.
Konflikt između Bošnjaka i Hrvata ovako je u januaru 1995. za "Spiegel" interpretirao hrvatski predsjednik Franjo Tuđman: "Muslimani su željeli ovladati cijelim gradom, izbiti na more i konačno osnovati islamsku državu. Naši Hrvati su se branili od toga. Samo zato što muslimani u BiH imaju demografsku većinu, oni su vjerovali da jednu građansku republiku mogu podvrgnuti islamskom zakonu. Tako je došlo do sukoba". Taj sukob je izbio ponovo, kada su pregovori o mogućoj zvaničnoj podjeli grada na administrativne jedinice, vođeni 2016, rezultirali okršajima i divljanjem hrvatskih nacionalista."
Novinar portala turus.net piše i o Banjaluci, Zenici a onda se ponovo vraća na Sarajevo. Opisuje kako mu dok sjedi na 35. spratu Avaz Twist Towera, sa sarajevskim tamnim pivom u ruci, padaju na pamet strašne misli. "Za to je kriva činjenica da pogled iz restorana odgovara pogledu snajperista koji su imali na grad i koji su 1.425 dana budnim okom ciljali na sve što se kretalo po Sarajevu.
To je posebno vidljivo kada se prolazi ulicom Zmaja od Bosne poznatijom kao Snajperska aleja, gdje se nalazi hotel Holiday Innn. Itekako je zamislivo kako se sa preciznim oružjem svaki prozor mogao imati na nišanu...sve dok ne bi bio ispaljen smrtonosni metak", piše u podužem članku, koji je objavio portal turus.com.
(6yka.com)
0 Primjedbe